Hej ti! Zaprati nas!
Pratite nas! Veoma smo društveni 😉
Lajkaj.com

Lajkaj.com

NAJPOZNATIJI KARDIOHIRURG NA SVIJETU TVRDI: “Doručak je zlo, dajte ga neprijatelju”

Advertisement
Advertisement

Uncategorized

Čuveni ruski kardiokirurg, profesor i akademik Ruske akademije znanosti i Ruske akademije medicinskih znanosti, glavni kardiokirurg Ministarstva zdravlja Ruske Federacije Leo Bokeria, pobio je ideju tradicionalne prehrane. Prema njegovim riječima, sve što smo znali o zdravoj prehrani je laž.

“Ona poznata izreka: Doručak pojedi sam, ručak podijeli s prijateljem, večeru daj neprijatelju – je potpuna besmislica. Kad se probudite, tijelo se počinje privikavati na radno stanje, a vi sjednete za stol i pojedete pun tanjur mesa, nekoliko kriški kruha i sve to zalijete s čašom nekog napitka…. Krenete na posao s prepunjenim stomakom. Tada ste teški i sami sebi.

Kada smo surađivali s Amerikancima, tada sam primijetio da veliki kirurzi ujutro u najboljem slučaju popiju šalicu kave. Tek u podne pojedu jedan sendvič i to zovu ručkom. U večernjim satima dolazi kući, jede normalnu hranu, plivaju u bazenu, čitaju i odmaraju…

Znači, doručak dajte neprijatelju, ručajte oko podne i normalno večerajte (ali ne u kasnim satima) i na kraju prošetajte pred spavanje ili vježbajte.

Po mom iskustvu ljudi koji tako žive – žive dugo i zdravo!”

Ovaj savjet poznatog ruskog doktora potvrdila su i najnovija istraživanja sprovedena na Cornell University. Znanstvenik David Levitsky je otkrio da oni ljudi koji preskaču doručak za nekoliko tjedana znatno smanje kilažu. Ovu teoriju je potvrdio eksperimentom čiji je cilj bio da se odredi količina hrane koju čovjek unese u organizam tijekom dana.

Polovina učesnika je doručkovala, druga grupa je odbijala doručak. Grupa koja je preskakala doručak dnevno bi u organizam unosila 408 kalorija manje, nego ona grupa koja je redovno doručkovala. Prema ovom znanstveniku, preskakanje doručka se može smatrati odličnim sistemom brzog gubitka težine.

“Razumijem da je preskakanje doručka u suprotnosti sa svim onim što znate o zdravoj prehrani, ali novi podaci nas dovode u ozbiljno razmišljanje da odustanemo od prvog jutarnjeg obroka. Naravno, ovo se odnosi na zdrave ljude. Ljudi koji imaju problem sa dijabetesom i hipoglikemijom, ne smiju preskakati obroke kako bi održali nivo glukoze,” kaže Levitsky.

Svjetska zdravstvena organizacija i dalje tvrdi kako je doručak najvažniji obrok u toku dana i osoba koja redovno doručkuje ima uredan metabolizam i nema problema s viškom kilograma, tj doručak ubrzava metabolizam. Međutim i oni se slažu da bogat doručak može dovesti do pretilosti. Ali normalan unos kalorija i mali obroci više puta dnevno mogu samo pomoći pretiloj osobi da smršavi.

Šta nikako ne smijete jesti po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije

Instant kaše

Posebno one “s okusima”. Zobena domaća kaša smatra se vrlo hranjivim i uravnoteženim obrokom, posebno za jutro, jer imaju visok udio vlakana i dobrih nutrijenata, ali definitivno nisu sve zobene kaše takve. Ove instant varijante s dodanim okusima, pa iako i oni bili zdravi – cimet, javor, smeđi šećer; u sebi imaju znatno veći udio šećera od dozvoljene, te jako visok udio natrija.

Zato dobro pazite da takvi instant proizvodi ipak budu zdraviji – s udjelom šećera manjim od 6 posto i s manje od 140 miligrama natrija po obroku. Sve iznad toga baš i nije zdravo. Bolja je stoga varijanta čista zob, bez primjesa, koju ćete zasladiti po svom i obogatiti dodatnim vlaknima u obliku voća. To je zdravi doručak.

Da bi se skratilo vrijeme kuhanja, žitarice se podvrgavaju posebnom tretmanu zbog čega se ugljikohidrati pretvaraju u škrob. Dodajte ovom šećer koji se koristi obilato da bi se poboljšao ukus i dobit ćete otrov koji se plasira kao zdrav proizvod.

Sušeno voće

Oprezno s dodanim šećerom koje sušeno voće zna sadržavati. Najčešće je to slučaj s brusnicama, a pripaziti treba i s kandiranim voćem poput kolutova ananasa. Dodatna pažnja potrebna je i kod asmatičara i osoba osjetljivih na sulfite. Naime, kao konzervans se često koristi sumporov dioksid pa se preporučuje korištenje organskih marki sušenog voća.

Hrskavi, zašećereni musli

Mnogi stručnjaci upozoravaju na to da jedna od omiljenih namirnica za početak dana uglavnom obiluje šećerom i nezdravim masnoćama.

Musli, cornflakes i razne žitne pahuljice su industrijski visokoprerađen proizvod. On nastaje pri obradi žitarica, tako što se najprije mljevenjem dobija fini prah, koji se potom kuha i miješa sa šećerom i vodom. Dobivena smjesa zatim se podrvrgava procesu ekstruzije, tehnološkom postupku obrade zrna pri visokim temperaturama, da bi nakon sušenja uslijedilo formiranje željenog oblika finalnog proizvoda. Nerijetko se pribjegava i ekstrudiranju ili usitnjavanju zrna, kao i dodavanju vitamina, minerala, čokolade i karamela – kako bi proizvod bio još ukusniji. Na osnovu navedenog, lako je zaključiti da ovakav obrok obiluje šećerom i rafiniranim ugljikohidratima, koji nakratko osiguravaju priljev energije. Međutim, potom slijedi nagli pad šećera u krvi, a posljedično i žudnja za novom dozom kalorija.

Ukoliko ne možete zamisliti doručak bez žitarica „iz šarenih kutija“, sljedeći savjeti mogu vam pomoći da izaberete zdraviju – ili bar manje nezdravu – varijantu obroka za početak dana.

Odlučite se za žitarice koje sadrže najviše pet grama šećera i najmanje tri grama biljnih vlakana po porciji.

Obratite pažnju na veličinu porcije. Uzmite u obzir preporučene doze za serviranje, istaknute na poleđini ambalaže i potrudite se da se pridržavate preporuka proizvođača.

Zanemarite oznake istaknute na prednjoj strani pakiranja i proanalizirajte listu sastojaka na njegovoj poleđini. Ali budite oprezni! Čak i ako se tvrdi da su žitarice bez šećera, vrlo je moguće da se on nalazi na toj listi, samo pod drugim nazivom.

Prerađevine od mesa, posebno crvenog (suhomesnati i dimljeni proizvodi, slanina, šunka i kobasice), meso s roštilja

Znanstvenici iz deset zemalja objavili su izvješće u kojemu stoji kako je konzumacija crvenog mesa “vjerojatno kancerogena” za ljude, dok se prerađevine od crvenog mesa smatraju kancerogenima!

Prerađeno crveno meso može uzrokovati rak debelog crijeva, rekli su stručnjaci iz Svjetske zdravstvene organizacije, prenosi Reuters. Pod prerađeno meso misli se na meso koje je tretirano raznim postupcima da bi mu se produžio vijek trajanja, kao npr. dimljenje, sušenje, dodavanje soli ili konzervansa. Kako se navodi u priopćenju, pod crvenim mesom koje se istraživalo smatra se govedina, teletina, svinjetina, janjetina, ovčetina, konjetina.

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) bazirana u Francuskoj, a koja je dio Svjetske zdravstvene organizacije, stavila je prerađeno meso poput hrenovki, slanine, šunke i kobasica u grupu kancerogenih proizvoda poput duhana, azbesta i ispušnih plinova. Tvrde kako postoje jasni dokazi da takvi mesni proizvodi uzrokuju rak. Prema izvješću, 50 grama prerađenog mesa, što je oko dvije kriške slanine, dnevno povećava rizik od raka za čak 18 posto!

“Rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva raste s količinom pojedenog mesa takve vrste”, rekao je dr. Kurt Straif u izjavi.

Previše neprerađenog crvenog mesa također je opasno i vjerojatno kancerogeno za ljude.

Konzumacija crvenog mesa je također povezana, tvrde znanstvenici, s rakom gušterače te rakom prostate.

Prerađivanje mesa dimljenjem može dovesti do formiranja kancerogenih kemikalija, a kuhanje, iako poboljšava probavljivost i okus mesa, može proizvesti i kancerogene supstance. Pripremanje mesa na visokoj temperaturi, kao što je prženje, grilanje ili roštiljanje generalno proizvodi najveće količine štetnih kemikalija.

Više od 800 epidemioloških studija, koje je proučio Working Group, konzumaciju prerađenog mesa povezalo je s rakom debelog crijeva, dok su pronađene i korelacije s rakom želuca.

Što se tiče crvenog mesa, grupa je ocijenila kako je ono “vjerovatno” povezano s rakom kod ljudi. Konzumacija crvenog mesa također je povezana s rakom gušterače i prostate.

U brojnim zemljama zdravstvene vlasti pozivaju potrošače da ograniče unos crvenog mesa i mesnih prerađevina, no IARC ističe da su postojeća upozorenja uglavnom usredotočena na sprečavanje kardiovaskularnih bolesti i pretilosti.

IARC, koji ne iznosi specifične preporuke, navodi podatke Global Burden of Disease Project, međunarodnog konzorcija u kojem je više od 1000 stručnjaka, u kojem stoji da se 34.000 smrti izazvanih rakom na godinu u svijetu može pripisati visokom postotku konzumiranja mesnih prerađevina.

To se uspoređuje s oko milijun smrti na godinu u svijetu povezanih s uživanjem duhana, sa 600.000 smrti u svijetu povezanih s uživanjem alkohola i više od 200.000 smrti na godinu povezanih s onečišćenjem okoliša.

Ako se potvrdi povezanost razvoja raka i konzumacije crvenog mesa, tada bi prehrana bogata crvenim mesom mogla biti odgovorna za 50.000 godišnjih smrti u svijetu, navodi Global Burden of Disease Project.

Kako piše Independent, postoje dokazi koji ukazuju na to da postoji povezanost između konzumacije crvenog mesa i mesnih prerađevina poput kobasica i rizika od raka crijeva. “Ljudi koji konzumiraju veće količine ovog mesa imaju veći rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva od ljudi koji takvo meso jedu u manjim količinama”, navodi se na stranici NHS Choices.

“Postoje jasni dokazi koji ukazuju na to da crveno meso i mesne prerađevine povećavaju rizik od raka crijeva”, navodi Svjetski institut za istraživanje karcinoma.Sokovi u tetrapaku

Ovakvi sokovi su konzervanasa jer ih ništa drugo ne može “sačuvati” od propadanja. Sveže iscijeđen sok može “živjeti” samo 15 minuta. Onaj koji traje mjesecima, pun je konzervansa i šećera.

Već i ulazak malih količina zraka nakon što se otvori sok iz tetrapaka za prvu konzumaciju, omogućit će razvoj gljivica, većom ili manjom brzinom.

Koristite radije sokove u staklenoj ambalaži.

Ali, nema dileme – najbolji su prirodni, svježe cijeđeni sokovi.

Egzotično voće i vansezonsko voće

Najkorisnije je ono voće koje raste u vašoj neposrednoj blizini i u sezoni. Ono voće koje se mora transportirati iz daleka, prskano je nebrojeno puta raznim kemikalijama koje sprječavaju da se pokvari.

Topljeni sir

Bilo koja dodatna obrada, sir pretvara u čistu mast koja se lijepi za vaša crijeva. Za pripremu takvog sira koristi se sir koji se više ne može prodavati u svom prvobitnom obliku jer mu je vjerojatno istekao rok trajanja.

Screenshot

LEDENA PLAZMA TORTA

Ova torta je veoma jednostavna za pripremu, brzo i lako se pravi, a ukus joj je apsolutno fantastičan.

Sastojci

Kora:

– 4 jajeta
– 4 kašike šećera
– 50 ml vode
– 3 kašike ulja
– 3 kašike mekog brašna
– dvije kašike kakaoa
– jedna kesica praška za pecivo
– 100 – 200 ml čokoladnog mlijeka

Fil:

– 400 ml slatke pavlake
– 200 grama šećera u prahu (ili po ukusu)
– 700 grama kisele pavlake
– 400 grama mljevenog Plazma keksa

Još:

– 180 grama šlag kreme od čokolade
– mlijeko ili voda da se umuti šlag krema
– 100 ml slatke pavlake
– 100 grama čokolade

Priprema:

Uključiti rernu da se zagrije na 200 stepeni. Ulupati bjelanca sa šećerom u čvrsti snijeg. Zatim dodavati postepeno žumanca, vodu pa ulje, sve uz mućenje.

Na kraju dodati brašno, kakao i prašak za pecivo i sve umutiti. Istresti u obložen pleh dimenzija 30×20 cm i staviti da se peče pa smanjiti temperaturu na 180 stepeni. Peći oko 25 minuta. Pečen i ohlađen biskvi vratiti u pleh bez papira pa preliti čokoladnim mlijekom i ostaviti da upije.

Umutiti kiselu pavlaku sa šećerom u prahu. Umutiti posebno slatku pavlaku. Spojiti kiselu i slatku pavlaku i izmiješati lopaticom ili varjačom. Dodati Plazma keks pa sve opet izmiješati. Nanijeti fil na koru.

Koru izvadite iz pleha na tacnu, kada je upila mlijeko, pa nafilujete. Umutiti šlag kremu sa mlijekom ili vodom pa obložiti cijelu tortu tanjim slojem. Ostaviti za dekoraciju ostatak.

Izlomiti čokoladu, a 100 ml slatke pavlake zagrijati da bude vrela. Preliti čokoladu i miješati dok se čokolada ne otopi. Ostaviti nekoliko minuta da se ohladi pa preliti preko šlag kreme. Poravnati i ostaviti da se stegne. Završiti dekoraciju ostatkom šlag kreme od čokolade. Dobro ohladiti.

Nastavi da čitaš...
Screenshot

ČUVENA PATIŠPANJA: STARI BOSANSKI KOLAČ – VIDEO RECEPT

Sastojci za koru:

– 10 jaja
– 10 kašika šećera
– 10 kašika ulja
– 10 kašika brašna
– 1 prašak za pecivo

Zaljev:

– 600 ml vode
– 400 g šećera
– sok od 2 iscijeđena limuna

Detalje pripreme pogledajte u video receptu:

Nastavi da čitaš...

Slučaj Novaka Đokovića (34) ne samo da je narušio imidž najboljeg tenisera svijeta, nego će se neigranje na Australian Openu itekako odraziti i na njegove finansije.

Prema računici koju je objavio Bild, Đoković će izgubiti oko 3,1 miliona eura. Pod pretpostavkom da bi osvojio Australian Open kao najveći favorit, kao pobjednik bi inkasirao 2,5 miliona eura nagradnog fonda, a sam ulazak u finale donio bi mu skoro 1,5 miliona.

Tu je i kazna od 315.000 eura koja je prema nekim navodima povezana s njegovim protjerivanjem, a Đoković će morati platiti i sve sudske troškove, otprilike oko 200.000 eura.

Njegov advokat Nicholas Wood navodno je koštao upola manje, a prvi reket svijeta također mora platiti i advokata po službenoj dužnosti Stephena Lloyda.

Avionski letovi su Đokovića i njegov trenerski tim koštali 40.000 eura. Prvom klasom je letio iz Malage preko Dubaija za Melbourn, a zatim iz Melbourna preko Dubaija do Beograda.

Njegov tim na čelu sa fizioterapeutom, kondicijskim trenerom i glavnim trenerom Goranom Ivaniševićem je letio poslovnom klasom.

 

Za igrače na Grand Slam turnirima hotel je besplatan i o tome brine organizator. Ali, Đoković je iznajmio kuću i to bi ga moglo koštati oko 8.000 eura za tri sedmice.

Što se tiče obroka, teniseri mogu jesti besplatno u hotelima organizatora, ali s obzirom da je veći dio vremena bio u hotelu za imigrante, vjeruje se da će za svoje troškove i njegovog tima platiti još 4.000 eura.

Ipak, ono što ga najviše boli je činjenica da ne može da odbrani titulu, te je automatski izgubio 2.000 poena na ATP rang listi. To znači da ako Saša Zverev ili Daniil Medvedev osvoje turnir, od 7. februara bi skinuli Novaka sa prvog mjesta.

Također se može očekivati da će i neki sponzori prekinuti saradnju s njim i da će minus postati još veći, sve pod pretpostavkom da kao nevakcinisan ne bi mogao igrati ni na narednim velikim turnirima.

.

 

 

.

.

.

.

Nastavi da čitaš...

U subotu su se navršile 22 godine od ub.stva Željka Ražnatovića. Njegova porodica je, kao i uvijek, izašla na groblje i održala pomen.

Bili su tu njegova djeca iz braka sa Svetlanom Cecom Ražnatović Veljko i Anastasija, dok ostali u to vrijeme nisu došli. Prisutna nije bila ni Sofija Ražnatović, koja živi u Belgiji. Ona se dva dana nakon pomena javila redakciji Kurira i otkrila neke dosad nepoznate detalje iz odnosa s pokojnim ocem.

Sofija koju je Željko dobio sa socijalnom radnicom koja je o njemu vodila računa u belgijskom zatvoru, dotakla se i odnosa s folk zvijezdom Svetlanom Cecom Ražnatović, za koju kaže da je s njom teško voditi razgovore o podjeli imovine.

– Rođena sam u Gentu, a ne u Briselu, i živim u toj oblasti. Odmalena sam bila prisutna u životu mog oca. Rođena sam 1979. godine i majka me je od rođenja vodila kod oca u zatvor. Kad sam bila na raspustu, često sam dolazila kod bake i tetke u Srbiju. U jednom trenutku moj otac  je nestao iz života moje majke i ona više ništa nije čula o njemu – rekla je na početku Sofija, koju su povrijedili napisi da je otac za nju saznao tek 1991. godine.

– Tata je meni redovno slao fotografije. Kad se oženio Cecom, moja majka mu je poslala čestitku i poželjela sve najbolje. Tada sam ja imala oko petnaest godina. Tada sam i saznala da je on moj biološki otac. Od 1995. godine sam često dolazila u Beograd i vrijeme provodila s tatom i njegovom suprugom Cecom i ostalim članovima porodice – ispričala je Sofija.

Ona kaže da je prisustvovala očevoj sahrani.

 

– Bila sam s Borislavom Pelevićem. Često sam dolazila na parastose, a naročito poslije 2010. godine. Nikad se nisam krila od medija, nažalost, novinari su samo željeli da snime Cecu i njenu djecu. Ne volim nepravdu i nadam se da ćete vi napisati kako je istina. Mi, svih sedmoro djece bez Anastasije i Veljka, jer su oni bili vrlo mali, mnogo smo propatili zbog gubitka oca. Trudili smo se da budemo jaki i da se borimo za ono što nam pripada. Nažalost, ništa zauzvrat nismo dobili – tvrdi Ražnatovićeva.

Ona kaže da s folk zvijezdom danas nije u korektnom odnosu:

– Jako mi je žao što sa Cecom ne mogu da se vode razgovori kao sa ozbiljnom, odgovornom osobom i da otvoreno kažu šta se zaista dogodilo poslije smrti mog oca. Želimo samo ono što nam pripada, a to je dio našeg oca. U Evropi svako dobije dio nasledstva kad roditelj umre. Naš život je tek počeo i mi takođe želimo da idemo dalje i svako malo je više nego dobrodošlo. Željko nije bio samo Cecin muž nego i naš voljeni otac.

 

 

.

.

Nastavi da čitaš...

MoŽda vam se svidi...