fbpx

Putin je zapovjedio da se Rusiji plin i nafta plaćaju u rubljima. Zašto?

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će za isporuke plina “neprijateljskim zemljama”, kao što su članice Europske unije i SAD, primati samo rusku valutu.

Dio je to ekonomskog rata koji se odvija između Rusije na jednoj strani te Europske unije, SAD-a i još nekoliko zemalja na drugoj. Dok Rusija invazijom na Ukrajinu pokušava okupirati tu zemlju, s ekonomske strane je u defenzivnoj poziciji i pokušava ublažiti udarac ekonomskih sankcija.

“Nema smisla da isporučujemo svoja dobra Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama te isplatu primamo u dolarima, eurima i drugim valutama. Zbog toga sam odlučio uvesti set mjera kako bismo što je prije moguće prebacili isplate – počnimo s našim prirodnim plinom – koje primamo za isporuke u tzv. neprijateljske zemlje, u ruske rublje. To znači da ćemo odbijati koristiti kompromitirane valute u takvim transferima”, rekao je Vladimir Putin.

Zamrzavanje ruske imovine koje su provele zapadne zemlje “uništilo je povjerenje i gospodarstvo Rusije teško je pogođeno sankcijama koje je Zapad uveo zbog ruskih akcija u Ukrajini”, dodao je.

Isporuke nafte i plina će se nastaviti u skladu s količinama i cijenama koje su navedene u ugovorima, ali je poslana direktiva da se prilikom ugovaranja novih ugovora i načina plaćanja traži isključivo plaćanje u rubljima.

Ruski rubalj godinama gubi vrijednost

Ekonomski stručnjaci taj potez tumače kao pokušaj Rusije da stabilizira tečaj rublja prema euru i dolaru nakon što je ruska nacionalna valuta drastično izgubila na vrijednosti od početka invazije na Ukrajinu.

Tečaj rublja je do aneksije Krima 2014. bio oko 40 rubalja za jedan euro, nakon čega mu vrijednost pada na 60-70 rubalja za jedan euro u narednih nekoliko godina. Tijekom 2020. mu tečaj opet pada i kreće se u rasponu od 80 do 90 rubalja za jedan euro, a nakon invazije na Ukrajinu slijedi novi pad vrijednosti rublja na 110 do 120 rubalja za jedan euro.

Trenutno rubalj jača, a tečaj iznosi 108 rubalja za jedan euro (u trenutku pisanja ovog teksta). No povijesni trend jasno pokazuje da slabljenje rublja nije novijeg datuma i da Rusija još od okupacije Krima ima velikih problema s održavanjem vrijednosti valute.

Tu bitku gubi, pa je rubalj u nekoliko godina drastično izgubio na vrijednosti, od nekadašnjeg tečaja 40 rubalja za euro do današnjeg tečaja iznad 100 rubalja za euro. Još 2013. je BDP Rusije iznosio 2.29 bilijuna dolara, a 2016. samo 1.28 bilijuna.

Za komentar situacije smo se obratili ekonomistici Vedrani Pribičević.

“Prva isporuka plina nekoj europskoj kompaniji koja nije plaćena stranom valutom dogodila se prije malo više od tri godine, kada je Gazprom njemačkoj kompaniji dostavio 80 milijuna kubičnih metara plina koji je onda plaćen rubljima. Gazprom je upravo zbog prošlih sankcija razvio vlastitu elektroničku platformu preko koje fizički kupci iz EU mogu kupiti plin, a to je jedna od strategija de-dolarizacije ekonomije nakon sankcija koje su nametnute povodom aneksije Krima”, pojašnjava nam povijest ruskih pokušaja korištenja vlastite valute u izvozu energenata.

“Dakle, prodaja energenata u rubljima nije ništa novo ni revolucionarno, već se događa neko vrijeme. Primjerice Rusija i Indija trenutno razvijaju sisteme razmjene koji bi koristili rublje i rupije, uz treću valutu poput yuana. Zemlje poput Indije imaju veliki interes kupiti ruske energente jer su jeftini, prvenstveno zato što im potražnja za energijom raste kako veći dio stanovništva izlazi iz siromaštva”, smatra Pribičević.

Centralnoj banci Rusije su vezane ruke, protiv pada vrijednosti rublja se bori na alternativne načine

Vrijednost nacionalne valute pala je na manje od jednog centa, a Centralnoj banci Rusije je blokirano gotovo pola inozemnih rezervi, čime je ostala bez glavnog alata da se bori protiv obezvrjeđenja valute.

  ALEKS I DEJAN GOVORILI O TRUDNOĆI, SIJAJU: A pogledajte Dalilinu reakciju kad je čula njihove riječi (VIDEO)

Zbog toga je država prisilila izvoznike da 80 posto prihoda u inozemnim valutama (primarno eurima i dolarima) mijenjaju za rublje, što je očajnički potez kojim se pokušava prisiliti kompanije da obavljaju posao Centralne banke Rusije, koja to zbog zamrzavanja inozemnih rezervi ne može.

To je bila jedna od prvih odluka koje je Rusija donijela da bi obranila tečaj rublja te praktički ista stvar po pitanju obrane tečaja valute kao da se plaćanje direktno vrši u rubljima. Sada će cijeli proces biti samo izravniji nego u situaciji kada se izvoznike (a Rusija izvozi primarno naftu i plin) tjeralo da eure i dolare mijenjanju za rublje.

Vedrana Pribičević otkriva jedan detalj koji je vjerojatno utjecao na donošenje ove odluke. “Jedan od razloga zašto će Rusija zahtijevati plaćanje energenata u rubljima jesti i činjenica da dvije najveće klirinške kuće više ne izvršavaju međunarodni kliring u rubljima. To znači da je potražnja za rubljima drastično pala, što se vidi i na tečaju, pa na ovaj način Rusija pokušava stvoriti potražnju za rubljima. Drugim riječima, EU bi trebala dnevno mijenjati stotine i stotine milijuna eura u rublje, što bi natjeralo EU da posluje s ruskim bankama i centralnom bankom.”

Klirinške kuće su financijske institucije koje posreduju između plaćanja u trgovini. Njihova zadaća je da smanje rizike transakcija tako da preuzimaju obavezu da će se plaćanje izvršiti na ugovoreni način. Osiguravaju da su sve strane financijski sposobne izvršiti svoje obveze, čime se uvelike olakšava, ubrzava i smanjuje rizik financijskih transakcija te u konačnici poboljšava likvidnost cijelog tržišta.

Pribičević napominje da politika prema kojoj su izvoznici u Rusiji 80 posto svog prihoda u stranim valutama pretvarali u rublje, što je bila zamjena za posao Centralne banke Rusije, koja ga nije mogla obavljati zbog zaleđenih rezervi, nije bila dugoročno održiva i ova Putinova najava o plaćanju u rubljima je samo alternativa.

“No i dalje nije jasno kako će se transakcije odvijati – neovisno u kojoj valuti – ako su glavne ruske banke i Centralna banka isključene iz međunarodnih plaćanja”, zaključuje.

Očajna vremena zahtijevaju očajničke mjere

Podsjetimo, kreditne agencije su smanjile rejting Rusije duboko u status “smeća”, u društvo država kao što su Kongo, Etiopija i Gambija. Obveznicama Rusije se trenutno trguje za 20 do 30 centa za dolar, što znači da investitori radije prodaju obveznice za dio vrijednosti nego da čekaju dospijeće i plaćanje pune vrijednosti obveznice od Rusije.

Ne vjeruju da će Rusija moći izvršavati svoje obaveze u budućnosti, pa tako vrate bar dio svoje investicije. Oni koji plaćaju 20 do trideset centa po dolaru ruskih obveznica se klade da će Rusija ipak platiti svoje dugove, čime će oni naveliko profitirati.

Inflacija u Rusiji je prije početka invazije na Ukrajinu prelazila 9 posto. Moskovska burza je zatvorena još od 25.02., dana nakon napada na Ukrajinu i strelovitog pada cijene dionica. Otvorena je samo nakratko da bi Rusija izdala obveznice na domaćem tržištu.

Najavljeno je ponovno djelomično otvaranje 24.03. za trgovanje dijelom dionica na burzi. Dionice ruskih kompanija na burzama u SAD-u i EU su izgubile oko 99% vrijednosti te je trgovanje njima zaustavljeno.

Ostaje vidjeti kako će se Rusija oduprijeti ekonomskim udarcima Zapada. Jedno plaćanje kuponske isplate za obveznicu izdanu u rubljima su već propustili, što je praktički bankrot iako ima 30 dana počeka. Kuponske isplate za obveznice u dolarima i eurima još uvijek plaćaju i država i državne kompanije. Strah ih je da u slučaju potpunog prestanka plaćanja dugova ne budu dugoročno izbačeni s financijskih tržišta, čime bi morali plaćati puno veću cijenu budućih zaduživanja.

TVOJA REAKCIJA?